Poslednji
je živi fosil cehovske organizacije niške čaršije iz minulih
vremena. U cehovskom rasporedu pred kraj turske vladavine i
posle oslobođenja, predstavljala je ulicu (sokak) koncentracije
kazandžija, pintera i mutavdžija, a na današnjem Trgu Republike
nastavljala se u klanički i kasapski deo čaršije (današnje
mesarske radnje u ovom prostoru daleki su odjek ove tradicije).
Na suprotnoj strani, prema današnjoj ulici Pobede, ulivala se u
haotični splet sokaka niške čaršije. Predstavljala je značajniju
zanatsku ulicu u centru grada, skoro slepi sokak.
Krajem 19. i početkom 20. veka nosila je naziv zanatlijska, a
posle prvog svetskog rata dobila je naziv Kopitareva, po Jerneju
Kopitaru, prijatelju i saradniku Vuka Karadžiča, ali je u
narodnoj memoristici ostala do danas poznatija pod nazivom
Kazandžijsko sokače.
Nakon duge, višedecenijske potisnutosti u zaleđu važnijih ulica
Pobede, N. Pašića i Dušanove, nadživela je sve urbanističke
zamke i ima izgleda da ponovo zasija kao revitalizovani
ekskluzivni i turistički sadržaj Starog Niša.
ENCIKLOPEDIJA NIŠA, Gradina , 1995. god. |